A drávántúli magyar helységnevek, különös tekintettel a 16-17. századi térképekre és a 18-19. századi leíró statisztikára
U studiji se bavim mađarskim toponimima na području Cisdravlja. Cisdravlje obuhvata područje osam županija (Bjelovarsko–križevačke, Ličko–Krbavske, Modruško–Riječke, Požeške, Srijemske, Varaždinske, Virovitičke i Zagrebačke), koje su do kraja I. Svjetskog rata činile autonomnu Hrvatskoslavonsku bano...
Elmentve itt :
| Szerző: | |
|---|---|
| Dokumentumtípus: | Könyv része |
| Megjelent: |
2020
|
| Sorozat: | Móra Akadémia
8 Móra Akadémia : szakkollégiumi tanulmánykötet 8. 8 |
| Kulcsszavak: | Névkutatás - magyar, Magyar nyelv - helynév |
| Tárgyszavak: | |
| Online Access: | http://acta.bibl.u-szeged.hu/74070 |
| Tartalmi kivonat: | U studiji se bavim mađarskim toponimima na području Cisdravlja. Cisdravlje obuhvata područje osam županija (Bjelovarsko–križevačke, Ličko–Krbavske, Modruško–Riječke, Požeške, Srijemske, Varaždinske, Virovitičke i Zagrebačke), koje su do kraja I. Svjetskog rata činile autonomnu Hrvatskoslavonsku banovinu u okviru Kraljevine Ugarske. Ovo područje imalo je burnu povijest tijekom koje su se u nekoliko navrata promjenila administrativna podjela i etnički sastav narječenog teritorija. Ti su povijesni tokovi bili nepovoljni sa stanovišta mađarske državnosti i sa stanovišta oblikovanja mađarskog etničkog prostora. U konačnici, ti procesi su prouzrokovali stanje koje donosi mađarski imenik naselja iz 1913. godine, gdje na području narječenih županija od oko 2500 naselja svega za 70 nalazimo i mađarske nazive, od kojih su svega 26 u skladu s povijesnim izvorima, dok ostali nazivi ili nisu u skladu, ili su kontroverzni. Sve to pitanje cisdravskih mađarskih mjestopisa čini važnim i zanimljivim za znanstveno istraživanje. U ovoj studiji obradio sam četiri važne zemljopisne karte iz 16. i 17. stoljeća, te statističke knjige s konca 18. i prve polovice 19. stoljeća. Kroz te mape i knjige može se u priličnoj mjeri steći precizna slika o tome dokle su na narječenim teritorijima mađarski mjestopisi bili u uporabi i kada pod kojim okolnostima su se počeli gubiti. |
|---|---|
| Terjedelem/Fizikai jellemzők: | 79-111 |
| ISSN: | 2064-809X |